Alema Pelesić
Genetičarka iz IT sektora za N1: Dizajn tehnologija postaje nepotpun bez ženskog iskustva

Povodom Međunarodnog dana žena i djevojčica u nauci, o izazovima, statistikama i ulozi žena u sektoru vještačke inteligencije (AI) u emisiji Newsnight na N1 govorila je Alema Pelesić iz Bloom instituta. Kao genetičarka koja se posvetila razvoju tehnološkog ekosistema, Pelesić ističe važnost različitosti u timovima koji kreiraju tehnologiju budućnosti.
"Svaki dan je dan žene u nauci i mogu reći da istraživačice svakodnevno donose novitete, ali lijepo je podsjetiti ljude, posebno u BiH, ko su one i koje su organizacije koje ih podržavaju“, izjavila je Pelesić na početku razgovora.
Globalne brojke i važnost reprezentativnosti
Na pitanje o važnosti obilježavanja ovog dana i poruci koju šalje društvu, Pelesić naglašava da su brojke i dalje daleko od idealnih.
"Mislim da je jako bitno da i dalje obilježavamo Međunarodni dan žena i djevojčica u nauci, već gotovo deset godina. To je UNESCO-va inicijativa. Ipak, sada smo u 2026. godini i očekivali bismo da su brojke reprezentativnije. Na globalnom nivou imamo 33% žena koje se bave istraživanjem, što je i dalje mali broj u odnosu na to koliko bismo željeli, posebno uz sve brzorastuće inovacije i tehnologije. Kada je riječ o vještačkoj inteligenciji, žene čine tek 22% istraživača u svijetu“, navodi Pelesić.
Dodaje da su pozitivni parametri vidljivi u obrazovanju, gdje 40% žena studira kompjuterske nauke, dok ih je 28% u inženjerstvu.
"Kada je riječ o vještačkoj inteligenciji, moramo shvatiti da današnji način rada podrazumijeva različitost u timovima. Potrebna je ravnopravna zastupljenost žena i muškaraca – ne samo zbog brojki, nego zbog različitih perspektiva i iskustava koje donose u kreiranju tehnologije", dodala je.
Rizici tehnologije bez ženske perspektive
Pelesić se osvrnula i na tezu da žene unose "humanu dimenziju“ u tehnologiju, upozoravajući na rizike sistema koji nastaju bez učešća žena:
"Možemo reći da je rizična, ali mislim da je pogrešno svoditi žensku ulogu samo na 'humanu dimenziju'. Problem je što, ako imamo tako mali procenat žena u tehnološkom sektoru, dizajn tehnologija postaje nepotpun bez ženskog iskustva. Ako su sistemi zasnovani na jednodimenzionalnom pristupu, tehnologija nam ne može u potpunosti pomoći. Naprimjer, sistemi za prepoznavanje lica kod žena pokazuju veću stopu greške. Razlog je taj što su skupovi podataka više bazirani na muškim nego na ženskim uzorcima. Tada dolazi do tzv. AI biasa – pristrasnosti u modelima zbog nedovoljne zastupljenosti podataka.“
Bloom institut: 70 posto tima čine žene
Govoreći o uspjehu Bloom instituta, u kojem žene čine 70 posto tima, Pelesić ističe da je to rezultat kulture koja cijeni kompetentnost.
"Ponosna sam što radim u takvom okruženju. Jedna od ključnih stvari je menadžment koji njeguje kompetentnost i različitost. Mi kao kompetentne žene moramo imati i kompetentne muškarce koji prihvataju različita mišljenja. Od direktorice, voditeljica istraživanja, projektnih menadžerica pa do mene koja radim na partnerstvima – njegujemo principe u kojima se prvenstveno gledaju kompetencije, bez predrasuda. Imamo fleksibilno radno vrijeme, posebno u kontekstu roditeljstva, i nultu toleranciju na diskriminaciju", istakla je.
Naglasila je da žene za njih nisu statistika, već su ključni iskustvo i ekspertiza. Institut je usvojio i plan o ravnopravnosti spolova.
"To je obavezan dokument za prijavu na Horizon Europe projekte, ali za nas je to formalizacija naše kulture. Od selekcije do dizajna radnog mjesta – sve je zasnovano na jednakosti i transparentnosti. Takvo okruženje je najbolja platforma za privlačenje talenata bez obzira na spol", konstatovala je naša sagovornica.
Bloom institut trenutno vodi kompleksne međunarodne projekte sa više od 20 partnera iz 12 država:
"U početku je izazovno. Mi smo mlada organizacija, ali nas drži to što radimo s najboljima. Možemo se takmičiti s vrhunskim institucijama iz Slovenije, Njemačke, Španije i Portugala. Naš cilj je da napravimo platformu gdje naši istraživači mogu dijeliti znanje, ali i prenijeti modele saradnje u BiH. Naša zemlja ima ogroman potencijal i talent koji to može iskoristiti.“
Summit "Kiss the Future“ kao inspiracija
Jedan od najznačajnijih projekata instituta je summit „Kiss the Future“, koji u Sarajevo dovodi lidere globalnih kompanija poput Google DeepMind i OpenAI.
"Trenutno 35% govornika su žene. Važno je da mlade djevojke i istraživačice vide žene na vodećim pozicijama i da se mogu ugledati na njih. Ako vidite žene u vrhu kompanije, to vas inspiriše da kažete: 'To mogu biti ja.' To je poruka koju želimo poslati. Danas je ona tu, ali sutra tu možeš biti ti – i još bolja", mišljenja je Pelesić.
Pelesić je najavila i novo izdanje summita za oktobar ove godine.
"Održat će se u oktobru. Bit će veće nego prošle godine. Lani smo okupili više od 1.500 ljudi, ove godine očekujemo više od 2.500. Fokus će biti na praktičnim primjerima primjene vještačke inteligencije, a ne samo na 'hajpu'. Očekuje nas mnogo aktivnosti i iznenađenja", zaključila je Pelesić.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare